PRIVREMENI I POVREMENI POSLOVI

Poslodavac može za obavljanje poslova koji su po svojoj prirodi takvi da ne traju duže od 120 radnih dana u kalendarskoj godini da zaključi ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova sa:

  • nezaposlenim licem;
  • zaposlenim koji radi nepuno radno vreme – do punog radnog vremena;
  • korisnikom starosne penzije.

Ugovor iz stava 1. ovog člana zaključuje se u pisanom obliku.

Poslodavac može za obavljanje privremenih i povremenih poslova da zaključi ugovor sa licem koje je član omladinske ili studentske zadruge u skladu sa propisima o zadrugama.

Važno je istaći da u slučaju obavljanja privremenih i povremenih poslova zapšosleni nema ista prava kao kada je u redovnom radnom odnosu na određeno ili neodređeno vreme, pa tako na primer u slučaju da obavlja priovremen i povremene poslove zaposleni ne prima zaradu u smislu odredaba Zakona o radu već prima ugovorenu naknadu.

Takođe, imajući u vidu navedeno, zaposleni prema ugovoru o privremenim i povremenim poslovima nemaju pravo na isplatu uvećane zarade po osnovu prekovremenog rada, noćnog rada ili rada u dane državnih i drugih praznika koji su neradni dani, pa usled navedenog ovaj vid radnog angažovanja često biva zloupotrebljavan u praksi od strane poslodavaca.

Sa druge strane, prilikom obavljanja poslova poslova koji su predmet ugovora o privremenim i povremenim poslovima, angažovano lice ima pravo na :

  • zaštitu na radu kao i ostali zaposleni, 
  • uplatu doprinosa za obavezno socijalno osiguranje,
  • penzijsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje.

Ostala prava kao na primer pravo na bolovanje, na godišnji odmor i slično, lica koja su angažovana ugovorom o privremenim i povremenim poslovima nemaju, odnosno poslodavac nije u obavezi prema zakonu da im ova prava omogući, ali može da prizna u skladu sa opštim aktima što je nažalost retkost u praksi. 

 

Potreban vam je pravni savet ?
još korisnih saveta
Scroll to Top
Scroll to Top